Dolarizacija jezika

Ova pojava je odraz površnosti potrošačkog mentaliteta finansijski i intelektualno osiromašenog društva u tranziciji

dolarizacija jezika

Raslojavanjem srpskog jezika na funkcionalno-disciplinarnom nivou nastaju jezici struka i nauka (bankarstva, finansija, medicine, prava, sporta…). Njihova leksika čini sastavni deo sveukupnog leksičkog fonda srpskoga jezika, a u odnosu na opšti jezik oni su markirani svojim leksičko-semantičkim sredstvima, pre svega terminologijama.

dolarizacija jezikaJezik bankarstva i finansija jedan je od najisturenijih jezika struka i nauka. Leksika ovog registra ne pripada zatvorenom sistemu termina, ona je otvorena ka opštem leksičkom fondu srpskog jezika zbog svoje prirode i širine upotrebe. Prisutna je u komunikaciji ne samo lica iz struke, već i u temama kojima se bave svi korisnici jezika (npr. krediti, platni promet, kartice, finansijska kriza, ulaganja, berza, osiguranje…).

Analiza ovog jezika struke i nauke pokazala je da on predstavlja neuređen skup nestandardizovanih termina formiranih uglavnom na osnovu preuzimanja leksike iz engleskog jezika. Ustanovljeno je postojanje inercijske sinonimije i velike nedoslednosti pri adaptaciji anglicizama. Inercijska sinonimija, zasnovana na uvozu neologizama – anglicizama (eufemistički nazvanih internacionalizmima) u srpski stručni registar, sastoji se iz preuzimanja engleskih reči i njihove paralelne upotrebe sa postojećim leksemama srpskoga jezika koje već ispunjavaju semantičke zadatke u našem jeziku struke. Ovi neologizmi uglavnom su nastali preslikavanjem ili prepisivanjem oblika iz engleskog jezika i nazivaju se očiglednim i sirovim anglicizmima. To su isključivo obličke, a ne sadržinske inovacije; one donose sinonimiju kao nepoželjnu pojavu u jezik struke i nisu terminološki dubleti. Komunikaciju među stručnjacima i laicima bespotrebno komplikuju. Takođe, uvezeni neologizmi-anglicizmi svojim nastankom ne doprinose aktiviranju tvorbenog potencijala srpskoga jezika. Neretko iz upotrebe istiskuju postojeće srpske reči. Povrh svega, gotovo isključivo su pisani latinicom (često u izvornom engleskom obliku), te više predstavljaju anglosrpski i engleski, nego srpski jezik. Ukratko, za njih možemo reći da su objektivno nepotrebne reči u srpskom jeziku.

Centar svetskih finansijskih događanja danas su SAD – u njima nastaju novi bankarsko-finansijski proizvodi, a engleskim jezikom se ti proizvodi i pojave imenuju. Uz to, engleski jezik jeste i jezik američkog dolara – sinonima za bogatstvo i moć. Dolarizacijom jezika struke i nauke, dakle, slikovito možemo nazvati sociolingvističku pojavu neumerenog preuzimanja anglicizama u srpski jezik bankarstva i finansija sa statusno-strukovnim ciljem preslikavanja navodno prestižnijeg anglo-američkog kulturološko-jezičkog obrasca u srpski jezik i društvo uopšte. Ova pojava je odraz površnosti potrošačkog mentaliteta finansijski i intelektualno osiromašenog društva u tranziciji.

dolarizacija jezikaMeđutim, da li će nam engleski u srpskom jeziku bankarsko-finansijske struke doneti blagostanje samo zato što ćemo isključivo njime imenovati pojmove iz ove oblasti? Da li se nemar prema očuvanju srpskog jezika struke, kako od strane lica iz bankarsko-finansijskog sektora, tako i srpskog državno-lingvističkog vrha, može opravdati izgovorom kako nema vremena, sredstava i stručnjaka da se ovim poslom bave? Ako su odgovori na ova pitanja potvrdni, vreme je da se umesto srpskog jezika i ćirilice u jezik struke i nauke uvede engleski jezik. Da nam svima bude lakše, lepše i prosperitetnije.

Opredeljeni za čuvanje svog jezika, podsećamo na korake koji vode ka stvaranju kvalitetnog jezika struke: a) popis i sistematizacija leksičkog fonda jezika bankarstva i finansija; b) utvrđivanje opšteg načela o formiranju termina (bez jezičkog čistunstva – uz prihvatanje objektivno potrebnih i izostavljanje objektivno nepotrebnih anglicizama i uvažavanje preporuka vodećih svetskih organizacija za terminološku standardizaciju); v) formiranje normativnog tela (sastavljenog od lingvista i stručnjaka iz bankarsko-finansijske struke) koje će na institucionalizovan i profesionalan način stvarati srpsku terminologiju struke; g) leksikografska kodifikacija standardizovane terminologije u smislu izrade kvalitetnog deskriptivno-normativnog rečnika; d) dosledna primena normirane terminologije.

Autor: Dr Aleksandar Vuletić

Izvor: www.politika.rs

Comments

Novi Sad

  • Pavla Papa 14
  • +381 21 523 655+381 63 105 61 83

Beograd

  • Bulevar Mihajla Pupina 10 A-I/12, sprat 4
  • +381 11 311 83 49+381 60 588 57 19

Izaberite poslovnu jedinicu koju želite da kontaktirate: