Na sednici Izvršnog odbora Narodne banke Srbije (NBS), održanoj 27. jula 2020. godine, donete su dve odluke, i to:
Odluke su objavljene u Službenom glasniku RS broj 103/20, od 27. jula, a stupaju na snagu narednog dana od dana objavljivanja tj. 28. jula 2020. godine.
Odluke su objavljene u Službenom glasniku RS broj 103/20, od 27. jula, a stupaju na snagu narednog dana od dana objavljivanja tj. 28. jula 2020. godine.
Suština odluka je propisivanje novog zastoja (moratorijuma) u otplati obaveza dužnika: primalaca kredita i korisnika finansijskog lizinga. Odluke su sadržinski vrlo slične, samo što se prva odnosi na banke, a druga na lizing kompanije.
Banke i davaoci lizinga dužni su da dužnicima (fizičkim licima, poljoprivrednicima, preduzetnicima i privrednim društvima), odnosno primaocima lizinga ponude zastoj u otplati obaveza (moratorijum) u roku od tri dana od dana stupanja na snagu ove odluke, što znači najkasnije do 31. jula 2020. godine.
Obaveštenje o ponudi (čija sadržina je propisana), banke i davaoci lizinga objavljuju na svojoj internet prezentaciji, čime se smatra da je ponuda dostavljena svim dužnicima, odnosno primaocima lizinga. Ako dužnik, odnosno primalac lizinga u roku od 10 dana od dana objavljivanja obaveštenja ne odbije ponudu, smatraće se da je tu ponudu prihvatio. Moratorijum se primenjuje na obaveze dužnika / primaoca lizinga koje dospevaju počev od 1. avgusta 2020. godine a zaključno 30. septembra 2020. godine.
Ako dužnik / primalac lizinga nije izmirio obaveze koje su dospele u julu 2020. godine, u tom slučaju – moratorijum se, osim na obaveze koje dospevaju počev od 1. avgusta a zaključno 30. septembra 2020. godine, primenjuje i na njegove neizmirene obaveze dospele u julu 2020. godine.
U skladu sa navedenim, u pojedinim slučajevima moratorijum može da obuhvati tri mesečne rate.
Odlukom koja se odnosi banke precizirano je da se moratorijum odnosi na obaveze dužnika po osnovu kredita i kreditnih proizvoda (npr. dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu ili kreditne kartice), kao i na obaveze po osnovu drugih proizvoda banke (npr. obaveze po osnovu instrumenata zaštite od kamatnog rizika koji su povezani sa kreditima i/ili kreditnim proizvodima ili po osnovu bankarskih garancija). S druge strane, precizirano je da se moratorijum ne primenjuje na naknade za usluge banke, kao što su usluge platnog prometa (npr. provizija za izvršenje transakcija, naknada za održavanje računa), investicione usluge, brokersko-dilerski poslovi, usluge u vezi sa sefovima i sl.
Odlukama su uređena i ostala pitanja, i to:
Što se obračuna kamate tiče, tokom trajanja moratorijuma banka / davalac lizinga obračunava redovnu (ugovorenu) kamatu. Redovnu (ugovorenu) kamatu banka / davalac lizinga obračunava na nedospeo dug (koji ne uključuje obaveze koje dospevaju tokom trajanja moratorijuma), a tako obračunata kamata odgovara iznosu redovne kamate u skladu sa planom otplate koji je važio pre stupanja na snagu novih odluka NBS.
Izuzetno od prethodno navedenog, ako je dužnik privredno društvo, banka / davalac lizinga može redovnu (ugovorenu) kamatu da obračunava i na iznose glavnice duga koji dospevaju tokom trajanja moratorijuma.
Po prestanku moratorijuma, redovna kamata obračunata na prethodno naveden način ravnomerno se raspoređuje na period otplate kredita i drugih proizvoda banke, odnosno period otplate lizinga, i ne pripisuje se glavnici duga, a period otplate se produžava za period trajanja moratorijuma.
Izvor: pktatic.rs
Izaberite poslovnu jedinicu koju želite da kontaktirate: