Ispravni i neispravni računi sa aspekta zakona o PDV

Šta ukoliko za izvršen promet izdate/primite neispravan račun?
Kako postupiti?
Koje su poreske implikacije?

Članom 42. Zakona o PDV propisani su obavezni elementi računa kako sledi:

• naziv, adresu i PIB obveznika – izdavaoca računa;
• mesto i datum izdavanja i redni broj računa;
• naziv, adresu i PIB obveznika – primaoca računa;
• vrstu i količinu isporučenih dobara ili vrstu i obim usluga;
• datum prometa dobara i usluga i visinu avansnih plaćanja;
• iznos osnovice;
• poresku stopu koja se primenjuje;
• iznos PDV koji je obračunat na osnovicu;
• napomenu o odredbi ovog zakona na osnovu koje nije obračunat PDV;
• napomenu da se za promet dobara i usluga primenjuje sistem naplate.

Račun se izdaje u najmanje 2 primerka od kojih jedan zadržava izdavalac računa, a ostali se šalju primaocu dobara ili usluga.

Izdavalac računa

Kada se za izvršeni promet dobara i usluga izda račun koji je većeg iznosa od ugovorenog (što za sobom povlači i veću PDV obavezu), obveznik je, u skladu sa članom 44. Zakona, dužan da plati iskazan iznos PDV dok grešku ne ispravi.

Član 44. Zakona o PDV

Ako obveznik u računu za isporučena dobra i usluge iskaže veći PDV od onog koji u skladu sa ovim zakonom duguje, dužan je da tako iskazan PDV plati, dok u novom računu ne ispravi iznos PDV.

Ispravka PDV iz stava 1. ovog člana vrši se u poreskom periodu u kojem je izdat račun sa ispravljenim iznosom PDV.

Lice koje iskaže PDV u računu, a nije obveznik PDV ili nije izvršilo promet dobara ili usluga, duguje iskazani PDV.

Da li ipak postoji mogućnost da zbog načinjene greške ne platimo veći iznos PDV od onog koji u skladu sa Zakonom dugujemo? Postoji! Kako se ispravka pogrešnog izdatog računa (i shodno tome izosa PDV-a) vrši u poreskom periodu u kome je račun izdat, ako načinjenu grešku uočimo na vreme (u toku istog poreskog perioda) u poreskoj prijavi PP PDV nikada neće biti iskazan iznos PDV-a koji je sadržan u neispravnom računu s obzirom da ćemo isti stornirati (ili ispraviti) i izdati ispravan račun.

Najčešća greška kod izdavanja ispravljenog računa je izdavanje računa sa identičnim brojem i pod identičnim datumom pod kojim je izdat neipravan račun. Svaki račun ima svoj broj i datum kada je izdat, te tako ove podatke treba izmeniti u odnosu na prvobitan račun. U novom računu možete dodati i napomenu da u skladu sa članom 44. Zakona vršite ispravku prethodnog računa (navedite broj i datum prvobitno izdatog neispravnog računa).

Ispravka pogrešno iskazanog PDV vrši se tako što u PPPDV prijavi umanjujete iznos PDV obaveze iskazane na polju 103 ili 104 za iznos pogrešno obračunatog PDV, a ako ovaj iznos nije dovoljan, za nedostajući iznos povećava se iznos prethodnog PDV u polju 108. Ovaj postupak se sprovodi u poreskom periodu u kome je greška nastala. Znači, ukoliko je greška nastala u januaru, ista mora biti ispravljena u PPPDV prijavi za januar, a ne u nekom drugom mesecu.

Primalac računa

Najverovatnije je primalac računa taj koji je grešku uočio. Po osnovu računa koji sadrži u sebi grešku, bilo da je greška formalne prirode (nedostaje neki od obaveznih elemenata računa) ili suštinske prirode (pogrešno iskazan ukupan iznos računa, pogrešno iskazan iznos PDV obaveze), primalac računa ne sme da odbije prethodni PDV.

Zakon o PDV, član 28. stav 2

Pravo na odbitak prethodnog poreza obveznik može da ostvari ako poseduje:

• račun izdat od strane drugog obveznika u prometu o iznosu prethodnog poreza, u skladu sa ovim zakonom;
• dokument o izvršenom uvozu dobara u kojem je iskazan PDV i dokument kojim se potvrđuje da je iskazani PDV plaćen prilikom uvoza.

Kao primalac računa, pravo da iskoristite ulazni PDV možete ostvariti tek po osnovu ispravnog računa.