Na sednici održanoj 9. oktobra, Izvršni odbor je odlučio da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75%, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5%) i kreditne olakšice (7,0%).
Prilikom donošenja ovakve odluke, Izvršni odbor je pre svega imao u vidu ostvarenu i očekivanu inflaciju i faktore iz domaćeg i međunarodnog okruženja koji utiču na njeno kretanje. Ukupna međugodišnja inflacija u Srbiji prethodnih meseci bila je pod uticajem rasta cena hrane zbog nepovoljnih vremenskih prilika i u avgustu je iznosila 4,7%, dok je bazna inflacija (po isključenju cena hrane, energije, alkohola i cigareta iz indeksa potrošačkih cena), nakon nešto viših vrednosti početkom ove godine, u avgustu snižena na 4,5%, čemu je doprinelo usporavanje rasta cena usluga.
Izvršni odbor procenjuje da je kao rezultat Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe Vlade Republike Srbije, kojom su na šest meseci ograničene marže u trgovini na veliko i malo na 20%, međugodišnja inflacija u septembru znatno usporila, na nivo oko centralne vrednosti cilja, kao i da će nastaviti relativno stabilno kretanje na sličnom nivou do kraja godine. Tokom naredne godine očekuje se dalje popuštanje inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja po osnovu nižih troškovnih pritisaka i efekta slabljenja dolara prema evru. Takođe, trebalo bi da dolazak nove poljoprivredne sezone povoljno utiče na kretanje inflacije, pod uslovom da bude bolja od ovogodišnje. U suprotnom smeru će delovati rast raspoloživog dohotka za potrošnju i niska baza iz septembra ove godine, ali će, prema oceni Izvršnog odbora, ukupna inflacija u narednoj godini nastaviti da se kreće u granicama cilja od 3 ± 1,5%.
Obrazlažući odluku, Izvršni odbor je istakao da je i dalje neophodna opreznost u vođenju monetarne politike zbog toga što je neizvesnost u međunarodnom okruženju, iako manja nego u prvoj polovini godine, i dalje izražena. Geopolitičke tenzije i dalje predstavljaju rizik za rast cena energenata. Iako se očekuje poboljšanje globalne poslovne klime u narednom periodu jer se režim carina stabilizovao, ostaje da se vidi kakve će biti konkretne posledice viših carina imajući u vidu da je ove godine povećana trgovina u okviru priprema za njihovo stupanje na snagu. Kada su u pitanju odluke o monetarnoj politici vodećih centralnih banaka, Sistem Federalnih Rezervi je u septembru snizio svoje osnovne kamatne stope za 25 baznih poena, a nastavak ciklusa smanjenja kamatnih stopa se očekuje i u narednom periodu kako bi se podstaklo ubrzanje rasta ekonomske aktivnosti. Evropska centralna banka je i u septembru zadržala svoje stope na nepromenjenom nivou i čini se da se proces ublažavanja monetarne politike bliži kraju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda u prvoj polovini godine iznosio je u proseku 2%, uz blago višu dinamiku u drugom u odnosu na prvo tromesečje. U drugoj polovini godine Izvršni odbor očekuje ubrzanje privrednog rasta, čemu treba da doprinesu dalji rast proizvodnje i izvoza automobilske industrije, kao i realizacija infrastrukturnih projekata planiranih programom "Skok u budućnost – Srbija Ekspo 2027". Izvršni odbor ističe da se podrška očekivanom ubrzanju privrednog rasta pruža održanom relativnom stabilnošću deviznog kursa i obezbeđenim povoljnijim uslovima kreditnog finansiranja, zahvaljujući efektima prethodnog ublažavanja monetarne politike i izmenama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, što je rezultiralo dvocifrenim međugodišnjim rastom kreditne aktivnosti prema sektoru privrede i stanovništva. Dodatna podrška kreditnoj, a time i ekonomskoj aktivnosti trebalo bi da dođe i od omogućavanja povoljnijeg zaduživanja mladih za kupovinu prve nepokretnosti, kao i građana s nižim primanjima i penzionera.
Izvršni odbor će nastaviti da prati i analizira trendove na domaćem i međunarodnom tržištu i da odluke o budućoj monetarnoj politici donosi od sastanka do sastanka u zavisnosti od podataka koji budu pristizali, izgleda u kretanju inflacije i njenih ključnih faktora, kao i procene efekata donetih mera monetarne politike. Istovremeno, prilikom donošenja odluka Izvršni odbor će voditi računa da se obezbedi očuvanje finansijske stabilnosti i povoljnih izgleda privrednog rasta.
Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će se razmatrati ekonomska kretanja i doneti odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 13. novembra 2025. godine.
Integralni tekst saopštenja NBS
| Period | Procenat |
|---|---|
| 12.09.2024. - do daljnjeg | 5,75% |
| 11.07.2024. - 12.09.2024. | 6,00% |
| 13.06.2024. - 11.07.2024. | 6,25% |
| 13.07.2023. - 13.06.2024. | 6,50% |
| 08.06.2023. - 13.07.2023. | 6,25% |
| 06.04.2023. - 08.06.2023. | 6,00% |
| 09.03.2023. - 06.04.2023. | 5,75% |
| 09.02.2023. - 09.03.2023. | 5,50% |
| 12.01.2023. - 09.02.2023. | 5,25% |
| 08.12.2022. - 12.01.2023. | 5,00% |
| 10.11.2022. - 08.12.2022. | 4,50% |
| 06.10.2022. - 10.11.2022. | 4,00% |
| 08.09.2022. - 06.10.2022. | 3,50% |
| 11.08.2022. - 08.09.2022. | 3,00% |
* Eskontna kamatna stopa iznosi 100% referentne kamatne stope NBS. Referentna i eskontna kamatna stopa izjednačene su od 12.5.2010. godine, izmenom Odluke o visini eskontne stope NBS ("Službeni glasnik RS", broj 31/10).
Zatezna kamata za neplaćene obaveze po osnovu javnih prihoda jednaka je godišnjoj referentnoj kamatnoj stopi NBS uvećanoj za 10 procentnih poena, shodno članu 75. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Komforni metod obračuna kamate primenjivao se do 31. decembra 2012. godine, a od 1. januara 2013. godine, prilikom obračuna kamate primenjuje se metod prostog interesnog računa od sto, saglasno odredbi člana 40. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS", broj 93/12).
| Period | Procenat |
|---|---|
| 12.09.2024. - do daljnjeg | 15,75% |
| 11.07.2024. - 12.09.2024. | 16,00% |
| 13.06.2024. - 11.07.2024. | 16,25% |
| 13.07.2023. - 13.06.2024. | 16,50% |
| 08.06.2023. - 13.07.2023. | 16,25% |
| 06.04.2023. - 08.06.2023. | 16,00% |
| 09.03.2023. - 06.04.2023. | 15,75% |
| 09.02.2023. - 09.03.2023. | 15,50% |
| 12.01.2023. - 09.02.2023. | 15,25% |
| 08.12.2022. - 12.01.2023. | 15,00% |
| 10.11.2022. - 08.12.2022. | 14,50% |
| 06.10.2022. - 10.11.2022. | 14,00% |
| 08.09.2022. - 06.10.2022. | 13,50% |
| 11.08.2022. - 08.09.2022. | 13,00% |
| Šifra valute | Naziv zemlje | Oznaka valute | Stope zatezne kamate u % na godišnjem nivou | Datum objavljivanja | Važi od |
|---|---|---|---|---|---|
| 941 | Republika Srbija | RSD | 13,75 | 12.09.2024. | 13.09.2024. |
| 14,00 | 11.07.2024. | 12.07.2024. | |||
| 14,25 | 13.06.2024. | 14.06.2024. | |||
| 14,50 | 13.07.2023. | 14.07.2023. | |||
| 14,25 | 08.06.2023. | 09.06.2023. | |||
| 14,00 | 06.04.2023. | 07.04.2023. | |||
| 13,75 | 09.03.2023. | 10.03.2023. | |||
| 13,50 | 09.02.2023. | 10.02.2023. | |||
| 13,25 | 12.01.2023. | 13.01.2023. | |||
| 13,00 | 08.12.2022. | 09.12.2022. | |||
| 12,50 | 10.11.2022. | 11.11.2022. | |||
| 12,00 | 06.10.2022. | 07.10.2022. | |||
| 11,50 | 08.09.2022. | 09.09.2022. | |||
| 11,00 | 11.08.2022. | 12.08.2022. | |||
| 978 | EMU | EUR | 8,00 | 15.03.2016. | 16.03.2016. |
| 8,05 | 09.09.2014. | 10.09.2014. |
Stopa zatezne kamate za dug koji glasi na dinare, prema Zakonu o zateznoj kamati ("Službeni glasnik RS", broj 119/2012) koji je stupio na snagu 25. decembra 2012. godine, utvrđuje se na godišnjem nivou i jednaka je referentnoj kamatnoj stopi NBS uvećanoj za 8 procentnih poena.
U skladu sa Zakonom, Narodna banka Srbije na svojoj internet prezentaciji objavljuje stope zatezne kamate za dinar i valute predviđene propisom kojim se utvrđuju vrste deviza i efektivnog stranog novca koje se kupuju i prodaju na deviznom tržištu.
Podaci za gornju tabelu preuzeti sa stranice Stope zatezne kamate na sajtu NBS gde se može pristupiti i arhivi stopa.
Izaberite poslovnu jedinicu koju želite da kontaktirate: