Na sednici održanoj 7. decembra, Izvršni odbor je odlučio da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 6,50%. Na nepromenjenim nivoima zadržane su i kamatne stope na depozitne (5,25%) i kreditne olakšice (7,75%).
Odluku Izvršnog odbora o zadržavanju referentne kamatne stope na nepromenjenom nivou opredelio je nastavak popuštanja globalnih inflatornih pritisaka, kao i uspostavljena opadajuća putanja domaće inflacije i njen očekivani povratak u granice cilja sredinom naredne godine. Prilikom donošenja odluke uvažena je i činjenica da su u prethodnom periodu pooštravani monetarni uslovi putem osnovnog instrumenta, kamatne stope, a u septembru i povećanjem stope obavezne rezerve, kao i da je sada potrebno da se sagledaju puni efekti donetih mera. Prenošenje dosadašnjeg pooštravanja monetarne politike na kamatne stope na tržištu novca, kredita i štednje ukazuje na efikasnost transmisionog mehanizma monetarne politike.
Prilikom donošenja odluke, Izvršni odbor je imao u vidu pre svega dalje slabljenje globalnih inflatornih pritisaka. U zoni evra, našem najvažnijem trgovinskom partneru, inflacija je nastavila da se smanjuje u novembru, a tome su u najvećoj meri doprineli pad cena energenata i niži rast cena hrane i usluga. Pored smanjenja inflacije u međunarodnom okruženju, Izvršni odbor je imao u vidu i da je rast svetske privrede i dalje spor i ispod dugoročnog proseka, na šta su uticale restriktivne monetarne politike centralnih banaka širom sveta, koje su bile neophodne za obuzdavanje inflacije. Zbog niže inflacije i usporavanja privredne aktivnosti povećana su i očekivanja da bi vodeće centralne banke, Evropska centralna banka i Sistem federalnih rezervi, mogle nešto ranije da započnu ciklus ublažavanja monetarnih politika. Ipak, pritisci s tržišta rada i dalje su snažni i vodeće centralne banke ih ističu kao ključne faktore koji zahtevaju opreznost u vođenju monetarne politike. Opreznost je potrebna i zbog neizvesnosti u pogledu cena energenata, kao i geopolitičkih tenzija u svetu, iako su se svetske cene nafte stabilizovale tokom novembra.
Izvršni odbor je istakao da su kretanja u domaćoj ekonomiji u skladu s projekcijama Narodne banke Srbije. Međugodišnja inflacija nastavila je da se smanjuje i u oktobru se spustila na jednocifreni nivo od 8,5%. Smanjenju inflacije u najvećoj meri doprineo je nastavak usporavanja rasta cena hrane, kao i cena proizvoda i usluga u okviru bazne inflacije (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) na 7,3% međugodišnje. Rast cena hrane u oktobru bio je najniži u prethodne dve godine i iznosio je 10,5% međugodišnje. Izvršni odbor je istakao značaj stabilizacije kretanja na tržištu osnovnih životnih namirnica, čemu je doprinelo i popuštanje troškovnih pritisaka u proizvodnji hrane, na šta ukazuje i kretanje proizvođačkih cena u prehrambenoj industriji, koje su od početka godine zaključno s novembrom snižene za 2,1%. U narednom periodu Izvršni odbor očekuje dalje smanjenje inflacije – na oko ili ispod 8% krajem ove godine, a potom i njen povratak u granice cilja sredinom naredne godine i nastavak kretanja ka centralnoj vrednosti cilja od 3% do kraja 2024. godine. Tome će doprineti efekti zaoštravanja monetarnih uslova, usporavanje uvozne inflacije, kao i očekivani dalji pad inflacionih očekivanja.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda u trećem tromesečju iznosio je 3,6%, što je više od prve procene, i najviše su mu doprineli građevinarstvo, kao rezultat ubrzanja realizacije infrastrukturnih projekata, i industrija. Pokazatelji dostupni na mesečnom nivou ukazuju na to da se pozitivna kretanja u realnom sektoru nastavljaju i u četvrtom tromesečju. U oktobru je industrijska proizvodnja bila veća za 3,0% međugodišnje, proizvodnja u prerađivačkoj industriji viša je za 3,3%, a u trgovini na malo zaustavljen je pad količinskog prometa, koji je bio prisutan tokom ove godine. Takva dinamika privredne aktivnosti u skladu je s projekcijom Narodne banke Srbije o rastu bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini od oko 2,5%. S pretpostavkom smanjenja globalnih inflatornih pritisaka i oporavkom zone evra, kao i usled očekivanog ubrzanja realizacije planiranih investicionih projekata u oblasti saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture, Izvršni odbor očekuje ubrzanje rasta bruto domaćeg proizvoda u 2024. godini na 3,0–4,0%, a zatim povratak na pretpandemijsku putanju rasta od oko 4%.
Narodna banka Srbije će nastaviti da prati i analizira kretanje ključnih faktora inflacije iz domaćeg i međunarodnog okruženja i da donosi odluke u zavisnosti od projektovanog kretanja inflacije. Istovremeno, vodiće računa i o održavanju finansijske stabilnosti i obezbeđenju podrške kontinuiranom privrednom rastu, daljem rastu zaposlenosti i povoljnom investicionom ambijentu.
Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 11. januara 2024. godine.
Integralni tekst saopštenja NBS
Period | Procenat |
---|---|
13.07.2023. - do daljnjeg | 6,50% |
08.06.2023. - 13.07.2023. | 6,25% |
06.04.2023. - 08.06.2023. | 6,00% |
09.03.2023. - 06.04.2023. | 5,75% |
09.02.2023. - 09.03.2023. | 5,50% |
12.01.2023. - 09.02.2023. | 5,25% |
08.12.2022. - 12.01.2023. | 5,00% |
10.11.2022. - 08.12.2022. | 4,50% |
06.10.2022. - 10.11.2022. | 4,00% |
08.09.2022. - 06.10.2022. | 3,50% |
11.08.2022. - 08.09.2022. | 3,00% |
* Eskontna kamatna stopa iznosi 100% referentne kamatne stope NBS. Referentna i eskontna kamatna stopa izjednačene su od 12.5.2010. godine, izmenom Odluke o visini eskontne stope NBS ("Službeni glasnik RS", broj 31/10).
Zatezna kamata za neplaćene obaveze po osnovu javnih prihoda jednaka je godišnjoj referentnoj kamatnoj stopi NBS uvećanoj za 10 procentnih poena, shodno članu 75. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Komforni metod obračuna kamate primenjivao se do 31. decembra 2012. godine, a od 1. januara 2013. godine, prilikom obračuna kamate primenjuje se metod prostog interesnog računa od sto, saglasno odredbi člana 40. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS", broj 93/12).
Period | Procenat |
---|---|
13.07.2023. - do daljnjeg | 16,50% |
08.06.2023. - 13.07.2023. | 16,25% |
06.04.2023. - 08.06.2023. | 16,00% |
09.03.2023. - 06.04.2023. | 15,75% |
09.02.2023. - 09.03.2023. | 15,50% |
12.01.2023. - 09.02.2023. | 15,25% |
08.12.2022. - 12.01.2023. | 15,00% |
10.11.2022. - 08.12.2022. | 14,50% |
06.10.2022. - 10.11.2022. | 14,00% |
08.09.2022. - 06.10.2022. | 13,50% |
11.08.2022. - 08.09.2022. | 13,00% |
Šifra valute | Naziv zemlje | Oznaka valute | Stope zatezne kamate u % na godišnjem nivou | Datum objavljivanja | Važi od |
---|---|---|---|---|---|
941 | Republika Srbija | RSD | 14,50 | 13.07.2023. | 14.07.2023. |
14,25 | 08.06.2023. | 09.06.2023. | |||
14,00 | 06.04.2023. | 07.04.2023. | |||
13,75 | 09.03.2023. | 10.03.2023. | |||
13,50 | 09.02.2023. | 10.02.2023. | |||
13,25 | 12.01.2023. | 13.01.2023. | |||
13,00 | 08.12.2022. | 09.12.2022. | |||
12,50 | 10.11.2022. | 11.11.2022. | |||
12,00 | 06.10.2022. | 07.10.2022. | |||
11,50 | 08.09.2022. | 09.09.2022. | |||
11,00 | 11.08.2022. | 12.08.2022. | |||
978 | EMU | EUR | 8,00 | 15.03.2016. | 16.03.2016. |
8,05 | 09.09.2014. | 10.09.2014. |
Stopa zatezne kamate za dug koji glasi na dinare, prema Zakonu o zateznoj kamati ("Službeni glasnik RS", broj 119/2012) koji je stupio na snagu 25. decembra 2012. godine, utvrđuje se na godišnjem nivou i jednaka je referentnoj kamatnoj stopi NBS uvećanoj za 8 procentnih poena.
U skladu sa Zakonom, Narodna banka Srbije na svojoj internet prezentaciji objavljuje stope zatezne kamate za dinar i valute predviđene propisom kojim se utvrđuju vrste deviza i efektivnog stranog novca koje se kupuju i prodaju na deviznom tržištu.
Podaci za gornju tabelu preuzeti sa stranice Stope zatezne kamate na sajtu NBS gde se može pristupiti i arhivi stopa.
Izaberite poslovnu jedinicu koju želite da kontaktirate: