Na sednici održanoj 12. januara, Izvršni odbor odlučio je da poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,25%. U istoj meri povećana je i stopa na depozitne olakšice – na 4,25%, kao i stopa na kreditne olakšice – na 6,25%.
Donošenjem ovakve odluke Narodna banka Srbije nastavlja da pooštrava monetarne uslove i utiče na ograničavanje sekundarnih efekata troškovnih pritisaka na rast cena putem inflacionih očekivanja. Time doprinosi da se inflacija u Srbiji nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja do kraja perioda projekcije. Današnje povećanje referentne kamatne stope predstavlja njeno deseto uzastopno povećanje (počev od aprila 2022), zaključno s kojim je ona povećana za ukupno 425 baznih poena. Prenošenje dosadašnjeg povećanja referentne kamatne stope na kamatne stope na tržištu novca, kredita i štednje ukazuje na efikasnost transmisionog mehanizma monetarne politike putem kanala kamatne stope. Istovremeno, održavanjem relativne stabilnosti kursa dinara prema evru, Narodna banka Srbije u znatnoj meri doprinosi ograničavanju efekata prelivanja rasta uvoznih cena na domaće cene, kao i makroekonomskoj stabilnosti u uslovima povećane globalne neizvesnosti.
I pored činjenice da je inflacija i dalje u najvećoj meri vođena globalnim troškovnim pritiscima u proizvodnji hrane i energenata, na koje centralne banke nemaju uticaja ili je on veoma ograničen, Narodna banka Srbije čitavim setom mera nastoji da uspori inflaciju i doprinese njenom smanjenju ka cilju u narednom periodu. Pored pooštravanja monetarnih uslova podizanjem osnovnih kamatnih stopa i održavanja relativne stabilnosti deviznog kursa, Narodna banka Srbije je u prethodnom periodu donela i niz mera kojima je ograničeno poskupljenje finansijskih proizvoda.
Na globalnom nivou pozitivno se mogu oceniti znaci popuštanja inflacije, čemu doprinosi smanjenje cena energenata u poslednjih nekoliko meseci, troškova transporta, kao i sve manje izraženi zastoji u globalnim lancima snabdevanja. Važan podatak predstavlja i usporavanje rasta cena u zoni evra, ali su potrebni i dodatni dokazi stabilnog popuštanja inflatornih pritisaka na globalnom nivou. Geopolitičke tenzije su i dalje izražene, a kretanje svetskih cena energenata i hrane volatilno, pod uticajem brojnih faktora na strani ponude i tražnje, što upućuje na opreznost monetarne politike Narodne banke Srbije. Prema prvim procenama za decembar, inflacija u zemljama zone evra nastavila je da se smanjuje drugi mesec zaredom, zahvaljujući usporavanju rasta cena energenata, dok cene hrane i bazna inflacija još uvek nisu usporile rast. Pored toga, preliminarni pokazatelji ekonomske aktivnosti ukazuju na to da je, uprkos oštrom povećanju troškovnih pritisaka i kamatnih stopa, kao i izraženoj geopolitičkoj neizvesnosti, privredna aktivnost zone evra prošle godine bila povoljnija nego što se predviđalo, a, prema procenama tržišnih učesnika, recesija u 2023. neće biti tako duboka kao što se prvobitno očekivalo. Prilikom donošenja odluke, Izvršni odbor je imao u vidu i da će se nastaviti zaoštravanje globalnih finansijskih uslova, usled očekivanog daljeg pooštravanja monetarnih politika Evropske centralne banke i Sistema federalnih rezervi. Ipak, očekuje se da će nastavak zaoštravanja globalnih finansijskih uslova doprineti daljem popuštanju inflatornih pritisaka, na koje će uticati i nastavak smanjenja cena primarnih proizvoda, kao i da će dalje zatezanje monetarne politike Evropske centralne banke uticati i na nižu eksternu tražnju, ali i na rast cena evroindeksiranih kredita na domaćem tržištu.
Odlučujući da postepeno i odmereno pooštrava monetarne uslove na domaćem tržištu, Izvršni odbor je imao u vidu da je kretanje inflacije u Srbiji i dalje u najvećoj meri pod uticajem svetske energetske krize, još uvek prisutnih posledica pandemije, kao i suše koja je pogodila naš region. Prosečna godišnja inflacija u 2022. iznosila je 11,9%, a prema preliminarnim procenama Republičkog zavoda za statistiku, međugodišnja inflacija u decembru, kao i u prethodnom mesecu, bila je na nivou od 15,1%. Najveći doprinos inflaciji potekao je od rasta cena hrane i energenata, dok se bazna inflacija tokom godine kretala na znatno nižem nivou od ukupne, zahvaljujući pre svega očuvanoj dugogodišnjoj relativnoj stabilnosti kursa dinara prema evru. Ukupna inflacija ostaće povišena i početkom ove godine, pre svega zbog najavljenog poskupljenja struje i gasa, ali će se nakon toga naći na opadajućoj putanji, uz znatniji pad u drugoj polovini 2023. godine i povratak u granice cilja do kraja perioda projekcije. U smeru smirivanja inflatornih pritisaka delovaće dosadašnje zaoštravanje monetarnih uslova, očekivano slabljenje efekata globalnih faktora koji su vodili rast cena energenata i hrane u prethodnom periodu, kao i niža eksterna tražnja u uslovima nepovoljnijih izgleda globalnog privrednog rasta.
Prema preliminarnoj proceni Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2022. godini iznosio je 2,3%, a ostvaren je kao rezultat rasta industrije i uslužnih sektora. Snažan doprinos rastu industrije potekao je od rasta fizičkog obima proizvodnje u rudarstvu, a zatim od prerađivačke industrije, uprkos snažnom rastu cena energenata na globalnom nivou, kao i prisutnim zastojima u lancima snabdevanja. S druge strane, poljoprivredna proizvodnja bila je manja zbog suše, kao i aktivnost u građevinarstvu u uslovima snažnog rasta troškova građevinskog materijala i drugih inputa. Izvršni odbor je naveo da su, uprkos manjoj aktivnosti u građevinarstvu, ukupne fiksne investicije ostale stabilne zahvaljujući snažnom prilivu stranih direktnih investicija. Tržište rada i dalje beleži pozitivna kretanja, uz dalji rast zaposlenosti i zarada, kao i smanjenje nezaposlenosti.
U zavisnosti od kretanja ključnih monetarnih i makroekonomskih faktora iz domaćeg i međunarodnog okruženja, kao i globalne geopolitičke situacije u narednom periodu, Narodna banka Srbije će procenjivati da li ima potrebe za nastavkom zaoštravanja monetarnih uslova i u kom obimu. Prioritet monetarne politike i dalje će biti obezbeđenje cenovne i finansijske stabilnosti u srednjem roku, uz podršku daljem privrednom rastu.
Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 9. februara.
Integralni tekst saopštenja NBS
Period | Procenat |
---|---|
12.01.2023. - do daljnjeg | 5,25% |
08.12.2022. - 12.01.2023. | 5,00% |
10.11.2022. - 08.12.2022. | 4,50% |
06.10.2022. - 10.11.2022. | 4,00% |
08.09.2022. - 06.10.2022. | 3,50% |
11.08.2022. - 08.09.2022. | 3,00% |
07.07.2022. - 11.08.2022. | 2,75% |
09.06.2022. - 07.07.2022. | 2,50% |
12.05.2022. - 09.06.2022. | 2,00% |
07.04.2022. - 12.05.2022. | 1,50% |
10.12.2020. - 07.04.2022. | 1,00% |
* Eskontna kamatna stopa iznosi 100% referentne kamatne stope NBS. Referentna i eskontna kamatna stopa izjednačene su od 12.5.2010. godine, izmenom Odluke o visini eskontne stope NBS ("Službeni glasnik RS", broj 31/10).
Zatezna kamata za neplaćene obaveze po osnovu javnih prihoda jednaka je godišnjoj referentnoj kamatnoj stopi NBS uvećanoj za 10 procentnih poena, shodno članu 75. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Komforni metod obračuna kamate primenjivao se do 31. decembra 2012. godine, a od 1. januara 2013. godine, prilikom obračuna kamate primenjuje se metod prostog interesnog računa od sto, saglasno odredbi člana 40. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS", broj 93/12).
Period | Procenat |
---|---|
12.01.2023. - do daljnjeg | 15,25% |
08.12.2022. - 12.01.2023. | 15,00% |
10.11.2022. - 08.12.2022. | 14,50% |
06.10.2022. - 10.11.2022. | 14,00% |
08.09.2022. - 06.10.2022. | 13,50% |
11.08.2022. - 08.09.2022. | 13,00% |
07.07.2022. - 11.08.2022. | 12,75% |
09.06.2022. - 07.07.2022. | 12,50% |
12.05.2022. - 09.06.2022. | 12,00% |
07.04.2022. - 12.05.2022. | 11,50% |
10.12.2020. - 07.04.2022. | 11,00% |
Šifra valute | Naziv zemlje | Oznaka valute | Stope zatezne kamate u % na godišnjem nivou | Datum objavljivanja | Važi od |
---|---|---|---|---|---|
941 | Republika Srbija | RSD | 13,25 | 12.01.2023. | 13.01.2023. |
13,00 | 08.12.2022. | 09.12.2022. | |||
12,50 | 10.11.2022. | 11.11.2022. | |||
12,00 | 06.10.2022. | 07.10.2022. | |||
11,50 | 08.09.2022. | 09.09.2022. | |||
11,00 | 11.08.2022. | 12.08.2022. | |||
10,75 | 07.07.2022. | 08.07.2022. | |||
10,50 | 09.06.2022. | 10.06.2022. | |||
10,00 | 12.05.2022. | 13.05.2022. | |||
9,50 | 07.04.2022. | 08.04.2022. | |||
9,00 | 10.12.2020. | 11.12.2020. | |||
978 | EMU | EUR | 8,00 | 15.03.2016. | 16.03.2016. |
8,05 | 09.09.2014. | 10.09.2014. |
Stopa zatezne kamate za dug koji glasi na dinare, prema Zakonu o zateznoj kamati ("Službeni glasnik RS", broj 119/2012) koji je stupio na snagu 25. decembra 2012. godine, utvrđuje se na godišnjem nivou i jednaka je referentnoj kamatnoj stopi NBS uvećanoj za 8 procentnih poena.
U skladu sa Zakonom, Narodna banka Srbije na svojoj internet prezentaciji objavljuje stope zatezne kamate za dinar i valute predviđene propisom kojim se utvrđuju vrste deviza i efektivnog stranog novca koje se kupuju i prodaju na deviznom tržištu.
Podaci za gornju tabelu preuzeti sa stranice Stope zatezne kamate na sajtu NBS gde se može pristupiti i arhivi stopa.
Izaberite poslovnu jedinicu koju želite da kontaktirate: