Na sednici održanoj 11. aprila, Izvršni odbor je odlučio da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 6,50%. Na nepromenjenim nivoima zadržane su i kamatne stope na depozitne (5,25%) i kreditne olakšice (7,75%).
Odluku Izvršnog odbora o zadržavanju referentne kamatne stope na nepromenjenom nivou deveti mesec zaredom opredelili su pre svega opadajući, ali i dalje povišeni globalni inflatorni pritisci, aktuelna srednjoročna projekcija inflacije, kao i prisutna neizvesnost u međunarodnom okruženju po osnovu kretanja cena energenata i primarnih proizvoda. Prilikom donošenja odluke uvažena je i činjenica da su u prethodnom periodu povećane referentna kamatna stopa i stope obavezne rezerve i da će efekti tih mera nastaviti da se prenose na inflaciju i u narednom periodu. Prenošenje dosadašnjeg pooštravanja monetarne politike na kamatne stope na tržištu novca, kredita i štednje, kao i pad inflacionih očekivanja, ukazuje na efikasnost transmisionog mehanizma monetarne politike.
Prilikom donošenja odluke, Izvršni odbor je imao u vidu da globalna inflacija nastavlja da usporava i da su rizici u pogledu njenog daljeg kretanja sve više uravnoteženi. Mnoge centralne banke sa sve većom izvesnošću predviđaju da će se inflacija u njihovim zemljama vratiti u granice cilja u drugoj polovini ove ili prvoj polovini naredne godine, imajući u vidu smirivanje inflatornih pritisaka i efekte koje su dali restriktivni monetarni uslovi. Na opreznost u zoni evra i Sjedinjenim Američkim Državama još uvek upućuje bazna inflacija, koja nastavlja da se kreće iznad ukupne inflacije, pre svega usled viših zarada, zbog čega su Evropska centralna banka i Sistem federalnih rezervi oprezni u pogledu početka ciklusa ublažavanja monetarnih politika. Prema oceni Izvršnog odbora Narodne banke Srbije, opreznost domaće monetarne politike potrebna je i zbog rasta cene nafte na svetskom tržištu usled odluke zemalja OPEC+ da ograniče ponudu i tokom drugog tromesečja, u uslovima izraženih geopolitičkih tenzija, dužih transportnih ruta i većih logističkih troškova.
U skladu s najavama Izvršnog odbora, snažno opadanje međugodišnje inflacije u Srbiji nastavljeno je u ovoj godini, na 5,6% u februaru. Daljem opadanju inflacije ključno je doprinelo usporavanje međugodišnjeg rasta cena hrane ispod nivoa ukupne inflacije, na 4,7% u februaru, kao i cena proizvoda i usluga u okviru bazne inflacije (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) na 5,2% u februaru. U narednom periodu Izvršni odbor očekuje dalje smanjenje inflacije i njen povratak u granice cilja verovatno u maju ove godine, što je nešto ranije u odnosu na očekivanja iz poslednje srednjoročne projekcije inflacije iz februara. Inflacija bi trebalo da se približi centralnoj vrednosti cilja krajem ove godine i da se oko tog nivoa kreće i u srednjem roku. Tome će doprineti efekti prethodnog zaoštravanja monetarnih uslova, usporavanje uvozne inflacije, još uvek niska eksterna tražnja, kao i nastavak smanjenja inflacionih očekivanja, koja se u slučaju finansijskog sektora i za godinu dana unapred nalaze u granicama cilja Narodne banke Srbije.
Raspoloživi podaci u realnom sektoru ukazuju na to da su ostvarenja u dva meseca ove godine bila povoljnija od očekivanja. Međugodišnje posmatrano, rast industrijske proizvodnje u januaru i februaru ubrzan je na oko 8%, vođen rastom prerađivačke industrije od blizu 9%. Istovremeno, realni promet u trgovini na malo povećan je za 6,4% međugodišnje, a rast broja turista i njihovih noćenja ukazuje na nastavak pozitivnih trendova u turizmu.
Uprkos slabijoj eksternoj tražnji, dalji napredak je zabeležen i u robnoj razmeni sa inostranstvom, gde je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prva dva meseca ostvaren međugodišnji rast izvoza od 3,2% (vođen izvozom prerađivačke industrije i poljoprivrede), dok je istovremeno uvoz bio manji za 1,3%, kao posledica i dalje nižeg uvoza energenata.
Imajući u vidu smanjenje globalnih inflatornih pritisaka i postepen oporavak zone evra, kao i očekivano dalje ubrzanje realizacije planiranih investicionih projekata u oblasti saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture, Izvršni odbor očekuje da će stopa rasta bruto domaćeg proizvoda u 2024. godini biti u rasponu 3–4%, s centralnom vrednošću od 3,5%.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije naglašava da će buduće odluke monetarne politike zavisiti od kretanja ključnih faktora inflacije iz međunarodnog i domaćeg okruženja i brzine daljeg usporavanja domaće inflacije. Istovremeno, prilikom donošenja odluka vodiće računa da se obezbedi očuvanje finansijske stabilnosti i povoljnih izgleda privrednog rasta.
Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 10. maja.
Integralni tekst saopštenja NBS
Period | Procenat |
---|---|
13.07.2023. - do daljnjeg | 6,50% |
08.06.2023. - 13.07.2023. | 6,25% |
06.04.2023. - 08.06.2023. | 6,00% |
09.03.2023. - 06.04.2023. | 5,75% |
09.02.2023. - 09.03.2023. | 5,50% |
12.01.2023. - 09.02.2023. | 5,25% |
08.12.2022. - 12.01.2023. | 5,00% |
10.11.2022. - 08.12.2022. | 4,50% |
06.10.2022. - 10.11.2022. | 4,00% |
08.09.2022. - 06.10.2022. | 3,50% |
11.08.2022. - 08.09.2022. | 3,00% |
* Eskontna kamatna stopa iznosi 100% referentne kamatne stope NBS. Referentna i eskontna kamatna stopa izjednačene su od 12.5.2010. godine, izmenom Odluke o visini eskontne stope NBS ("Službeni glasnik RS", broj 31/10).
Zatezna kamata za neplaćene obaveze po osnovu javnih prihoda jednaka je godišnjoj referentnoj kamatnoj stopi NBS uvećanoj za 10 procentnih poena, shodno članu 75. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
Komforni metod obračuna kamate primenjivao se do 31. decembra 2012. godine, a od 1. januara 2013. godine, prilikom obračuna kamate primenjuje se metod prostog interesnog računa od sto, saglasno odredbi člana 40. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Službeni glasnik RS", broj 93/12).
Period | Procenat |
---|---|
13.07.2023. - do daljnjeg | 16,50% |
08.06.2023. - 13.07.2023. | 16,25% |
06.04.2023. - 08.06.2023. | 16,00% |
09.03.2023. - 06.04.2023. | 15,75% |
09.02.2023. - 09.03.2023. | 15,50% |
12.01.2023. - 09.02.2023. | 15,25% |
08.12.2022. - 12.01.2023. | 15,00% |
10.11.2022. - 08.12.2022. | 14,50% |
06.10.2022. - 10.11.2022. | 14,00% |
08.09.2022. - 06.10.2022. | 13,50% |
11.08.2022. - 08.09.2022. | 13,00% |
Šifra valute | Naziv zemlje | Oznaka valute | Stope zatezne kamate u % na godišnjem nivou | Datum objavljivanja | Važi od |
---|---|---|---|---|---|
941 | Republika Srbija | RSD | 14,50 | 13.07.2023. | 14.07.2023. |
14,25 | 08.06.2023. | 09.06.2023. | |||
14,00 | 06.04.2023. | 07.04.2023. | |||
13,75 | 09.03.2023. | 10.03.2023. | |||
13,50 | 09.02.2023. | 10.02.2023. | |||
13,25 | 12.01.2023. | 13.01.2023. | |||
13,00 | 08.12.2022. | 09.12.2022. | |||
12,50 | 10.11.2022. | 11.11.2022. | |||
12,00 | 06.10.2022. | 07.10.2022. | |||
11,50 | 08.09.2022. | 09.09.2022. | |||
11,00 | 11.08.2022. | 12.08.2022. | |||
978 | EMU | EUR | 8,00 | 15.03.2016. | 16.03.2016. |
8,05 | 09.09.2014. | 10.09.2014. |
Stopa zatezne kamate za dug koji glasi na dinare, prema Zakonu o zateznoj kamati ("Službeni glasnik RS", broj 119/2012) koji je stupio na snagu 25. decembra 2012. godine, utvrđuje se na godišnjem nivou i jednaka je referentnoj kamatnoj stopi NBS uvećanoj za 8 procentnih poena.
U skladu sa Zakonom, Narodna banka Srbije na svojoj internet prezentaciji objavljuje stope zatezne kamate za dinar i valute predviđene propisom kojim se utvrđuju vrste deviza i efektivnog stranog novca koje se kupuju i prodaju na deviznom tržištu.
Podaci za gornju tabelu preuzeti sa stranice Stope zatezne kamate na sajtu NBS gde se može pristupiti i arhivi stopa.
Izaberite poslovnu jedinicu koju želite da kontaktirate: