Lična zarada preduzetnika - rok 15. decembar

Zakonska regulativa:

Zakon o porezu na dohodak građana
“Službeni glasnik RS”, broj 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr. 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka US, 7/2012 – usklađeni din. izn. 93/2012, 114/2012 – odluka US, 8/2013 – usklađeni din. izn. 47/2013, 48/2013 – ispr. 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn. 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, 112/2015, 5/2016, 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017 i 95/2018
|  poslednje izmene  |  tekst pre izmena  |

Izvod iz Zakona

Član 33a

Preduzetnik i preduzetnik poljoprivrednik može da se opredeli za isplatu lične zarade.

Ličnom zaradom iz stava 1. ovog člana, u smislu ovog zakona, smatra se novčani iznos koji preduzetnik iz stava 1. ovog člana, isplati i evidentira u poslovnim knjigama kao svoje mesečno lično primanje uvećan za pripadajuće obaveze iz zarade.

Preduzetnik iz stava 1. ovog člana koji se opredeli za isplatu lične zarade, dužan je da u pisanom obliku dostavi obaveštenje nadležnom poreskom organu o svom opredeljenju da vrši isplatu lične zarade.

Obaveštenje iz stava 3. ovog člana dostavlja se najkasnije do 15. decembra tekuće godine za period od 1. januara naredne godine.

Preduzetnik iz stava 1. ovog člana koji se opredeli za isplatu lične zarade, ovakvo opredeljenje ne može da menja tokom poreskog perioda.

Ako se preduzetnik iz stava 1. ovog člana opredeli da prestane sa isplatom lične zarade, dužan je da o tome u pisanom obliku dostavi obaveštenje nadležnom poreskom organu do 15. decembra tekuće godine.

U slučaju iz stava 6. ovog člana, preduzetnik iz stava 1. ovog člana od 1. januara godine koja sledi godini u kojoj je dostavio obaveštenje nadležnom poreskom organu nije dužan da vrši isplatu lične zarade.

Lična zarada preduzetnika

Izmenama seta poreskih zakona krajem 2013. godine uvedena je kategorija lične zarade preduzetnika, čime je preduzetnicima koji vode poslovne knjige omogućeno da se opredele za isplatu lične zarade, odnosno data mogućnost da sami odrede visinu zarade (plate), a ne da im se ukupna dobit, tj. ukupan oporezivi prihod od samostalne delatnosti, računa kao lična zarada.

Ličnom zaradom, u smislu zakona, smatra se novčani iznos koji preduzetnik isplati i evidentira u poslovnim knjigama kao svoje mesečno lično primanje, uvećano za pripadajuće obaveze iz zarade (član 33a).

Preduzetnik koji se odluči za isplatu lične zarade, dužan je da nadležnom poreskom organu dostavi pismeno obaveštenje o svom opredeljenju da isplaćuje ličnu zaradu. Pismeno obaveštenje dostavlja se nadležnoj filijali Poreske uprave najkasnije do 15. decembra tekuće godine za period od 1. januara naredne godine.

Kada se preduzetnik opredeli za isplatu lične zarade, navedeno opredeljenje ne može da menja u toku poreskog perioda. Ukoliko pak želi da prestane sa isplatom lične zarade, dužan je da nadležnom poreskom organu dostavi pismeno obaveštenje do 15. decembra tekuće godine. U skladu sa navedenim, preduzetnik će od 1. januara naredne godine prestati sa isplatom lične zarade.

Preduzetnik koji se jednom opredeli za ličnu zaradu i želi da je isplaćuje i u narednim godinama nema potrebe da o tome posebno obaveštava Poresku upravu. Drugim rečima, kada se preduzetnik jednom prijavi za isplatu lične zarade, ta prijava važi sve dok se ne preda obaveštenje o prestanku.

Takođe, već prilikom same registracije u APR-u, preduzetnik može da u registracionu prijavu unese opredeljenje za isplatu lične zarade. Svi novoosnovani preduzetnici koji vode poslovne knjige u obavezi su da u roku od 15 dana od dana osnivanja elektronskim putem podnesu PPDG-1S prijavu i da između ostalog navedu da li žele ili ne žele da isplaćuju ličnu zaradu.

Zakonom nisu definisani uslovi i kriterijumi za utvrđivanje mesečnog iznosa lične zarade. Preduzetnik visinu lične zarade utvrđuje u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima.

Prilikom definisanje visine zarade nije potrebno voditi računa o minimalnoj ceni rada (143,00 dinara neto po satu). Međutim, potrebno je voditi računa da bruto zarada ne bude niža od najniže osnovice za obračun socijalnih doprinosa. Ukoliko je bruto lična zarada niža od važeće najniže osnovice za obračun doprinosa, neophodno je obračunati i platiti doprinose na najnižu mesečnu osnovicu.

Pravo na isplatu lične zarade imaju svi preduzetnici koji vode poslovne knjige i preduzetnici poljoprivrednici, bilo da delatnost obavljaju van radnog odnosa ili iz radnog odnosa.

Prilikom isplate lične zarade, preduzetnik je dužan da obračuna i plati pripadajući porez i doprinose za socijalno osiguranje.

Preduzetnici koji delatnost obavljaju iz radnog odnosa ili su penzioneri, prilikom isplate lične zarade nisu obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje i doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

Kao i kod zarade zaposlenih, rok za isplatu lične zarade je poslednji radni dan tekućeg meseca za prethodni mesec. Ukoliko preduzetnik ne isplati ličnu zaradu, dužan je da do navedenog roka obračuna i plati doprinose na najnižu osnovicu za obračun doprinosa.

Sa aspekta obračuna poreskog rezulata i utvrđivanja poreza na prihode od samostalne delatnosti lična zarada se, za razliku od zarade zaposlenih, priznaje kao rashod u poreskom bilansu samo ukoliko je isplaćena do kraja godine za koju se vrši utvrđivanje poreza. Ukoliko lična zarada nije isplaćena uvećava osnovicu za obračun poreza.

Kalkulator za obračun lične zarade, kao i obavešenje o isplati iste možete pronaći na sledećim linkovima:

Autor: AKTIVA sistem


Tekst iz 05.12.2017. godine

Zakonska regulativa:

Zakon o porezu na dohodak građana
“Službeni glasnik RS”, broj 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr. 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka US, 7/2012 – usklađeni din. izn. 93/2012, 114/2012 – odluka US, 8/2013 – usklađeni din. izn. 47/2013, 48/2013 – ispr. 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn. 57/2014, 68/2014 – dr. zakon

Izvod iz Zakona

Član 33a

Preduzetnik koji porez plaća na stvarni prihod od samostalne delatnosti može da se opredeli za isplatu lične zarade.

Ličnom zaradom iz stava 1. ovog člana, u smislu ovog zakona, smatra se novčani iznos koji preduzetnik isplati i evidentira u poslovnim knjigama kao svoje mesečno lično primanje uvećan za pripadajuće obaveze iz zarade.

Preduzetnik iz stava 1. ovog člana koji se opredeli za isplatu lične zarade, dužan je da u pisanom obliku dostavi obaveštenje nadležnom poreskom organu o svom opredeljenju da vrši isplatu lične zarade.

Obaveštenje iz stava 3. ovog člana dostavlja se najkasnije do 15. decembra tekuće godine za period od 1. januara naredne godine.

Preduzetnik koji se opredeli za isplatu lične zarade, ovakvo opredeljenje ne može da menja tokom poreskog perioda.

Ako se preduzetnik opredeli da prestane sa isplatom lične zarade, dužan je da o tome u pisanom obliku dostavi obaveštenje nadležnom poreskom organu do 15. decembra tekuće godine.

U slučaju iz stava 6. ovog člana, preduzetnik od 1. januara godine koja sledi godini u kojoj je dostavio obaveštenje nadležnom poreskom organu nije dužan da vrši isplatu lične zarade.

Član 94 stav 1.

Preduzetnik koji u toku godine započne obavljanje samostalne delatnosti, dužan je da podnese poresku prijavu u kojoj će dati procenu prihoda i rashoda, odnosno procenu prometa do kraja prve poslovne godine, kao i procenu mesečne akontacije poreza, odnosno opredeljenje da će isplaćivati ličnu zaradu, najkasnije u roku od 15 dana od dana upisa u registar nadležnog organa.

Lična zarada preduzetnika

Uvod

Krajem maja 2013. godine, Narodna skupština Republike Srbije usvojila je niz zakona, među kojima su Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Navedenim zakonima uvedene su brojne novine, a jedna od njih je i kategorija lične zarade preduzetnika.

Isplata lične zarade preduzetnika

Uvođenjem kategorije lične zarade, preduzetnicima koji vode poslovne knjige data je mogućnost da sami odrede visinu svoje lične zarade (plate), a ne da im se ukupna dobit, tj. ukupan oporezivi prihod od samostalne delatnosti, računa kao lična zarada.

Ličnom zaradom, u smislu zakona, smatra se novčani iznos koji preduzetnik isplati i evidentira u poslovnim knjigama kao svoje mesečno lično primanje, uvećano za pripadajuće obaveze iz zarade (član 33a).

Preduzetnik koji se odluči za isplatu lične zarade, dužan je da nadležnom poreskom organu dostavi pismeno obaveštenje o svom opredeljenju da isplaćuje ličnu zaradu.

Obaveštenje se dostavlja najkasnije do 15. decembra tekuće godine za period od 1. januara naredne godine. Kada se opredeli za isplatu lične zarade, navedeno opredeljenje ne može da menja u toku poreskog perioda.

Ukoliko preduzetnik želi da prestane sa isplatom lične zarade, dužan je da nadležnom poreskom organu dostavi pismeno obaveštenje do 15. decembra tekuće godine. U skladu sa navedenim, preduzetnik će od 1. januara naredne godine prestati sa isplatom lične zarade.

Preduzetnik koji nastavlja sa isplatom lične zarade i u narednoj godini, nema potrebe da o tome posebno obaveštava Poresku upravu. Drugim rečima, kada se preduzetnik jednom prijavi za isplatu lične zarade, ta prijava vredi sve dok se ne preda obaveštenje o prestanku, a i tada prestanak vredi od 1. januara naredne godine.

Zakonom nisu definisani uslovi i kriterijumi za utvrđivanje mesečnog iznosa lične zarade. Njen iznos preduzetnik utvrđuje u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima. Međutim, prilikom određivanja visine lične zarade, neophodno je uzeti u obzir najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. Ukoliko je bruto lična zarada niža od važeće najniže osnovice za obračun doprinosa, neophodno je obračunati i platiti doprinose na najnižu mesečnu osnovicu.

Pravo na isplatu lične zarade imaju svi preduzetnici koji vode poslovne knjige, bilo da delatnost obavljaju van radnog odnosa ili iz radnog odnosa.

Prilikom isplate lične zarade, preduzetnik je dužan da obračuna i plati pripadajući porez i doprinose za socijalno osiguranje.

Osnovicu za obračun poreza predstavlja bruto lična zarada umanjena za neoporezivi iznos, a osnovicu za obračun doprinosa predstavlja bruto lična zarada.

Stope po kojima se obračunavaju i plaćaju porez idoprinosi su:

  • porez na zarade 10%,
  • doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje 26%,
  • doprinos za zdravstveno osiguranje 10,3%,
  • doprinos za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 1,5%.

Preduzetnici koji delatnost obavljaju iz radnog odnosa, prilikom isplate lične zarade nisu obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje i doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti, jer se ovi doprinosi za njih plaćaju kod poslodavca kod kojeg su u radnom odnosu.

Preduzetnik koji ne isplati ličnu zaradu do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec, prema Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, dužan je da obračuna i uplati doprinose na najnižu mesečnu osnovicu za obračun doprinosa.

U poreskom bilansu preduzetnika priznaje se kao rashod lična zarada preduzetnika, uvećana za pripadajuće obaveze iz zarade, uz uslov da je isplaćena. Dakle, za razliku od zarada zaposlenih, neisplaćenu ličnu zaradu preduzetnika nije moguće ukalkulisati.

Zaključak

Zakon o porezu na dohodak građana omogućava preduzetnicima koji vode poslovne knjige da se opredele za isplatu lične zarade. Visinu lične zarade određuje sam preduzetnik.

Pored poreza na zarade, preduzetnici koji obavljaju delatnost iz radnog odnosa prilikom isplate lične zarade plaćaju samo doprinos za PIO, dok preduzetnici koji delatnost obavljaju van radnog odnosa pored doprinosa za PIO plaćaju i doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za slučaj nezaposlenosti.

Preduzetnik koji vodi poslovne knjige, a ne opredeli se za isplatu lične zarade, doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaća na osnovicu koju čini oporeziva dobit utvrđena poreskim bilansom za dotičnu godinu.

Autor: AKTIVA sistem

Comments

Novi Sad

  • Pavla Papa 14
  • +381 21 523 655+381 63 105 61 83

Beograd

  • Bulevar Mihajla Pupina 10 A-I/12, sprat 4
  • +381 11 311 83 49+381 60 588 57 19

Izaberite poslovnu jedinicu koju želite da kontaktirate: